Razgovor s glavnim urednikom HRT-a: "Javni medij mora biti ne samo prisutan digitalno, nego mora digitalno i misliti"
Ekskluzivni razgovor o budućnosti javnog servisa, financijskim izazovima, ulozi HRT-a kao nositelja demokratske komunikacije i tome što znači biti javni medij u 2025. godini.
HRT u 2024. godini obilježila je jedna odlučujuća napetost: između pritiska za digitalizacijom koji dolazi od mlađe publike i zahtjeva za traditionalnijim, dubokim novinarstvom koji dolazi od starijih gledatelja. Kako uredništvo navigira tom dilemom, razgovarali smo s glavnim urednikom koji to čini iz dana u dan.
Ponder: Počnimo od temeljnog pitanja — što danas znači biti javni medij?
Urednik: Javni medij u 2025. godini mora istovremeno biti servis u klasičnom smislu — informirati, educirati, zabavljati — i biti svjestan da se ta misija odvija u radikalno drukčijem medijskom ekosustavu nego što je bio slučaj kada je HRT osnovan. Konkuriramo ne samo privatnim televizijama, nego YouTubeu, TikToku, podcastima, newsletterima. Pitanje nije "trebamo li biti digitalni" — odgovor je jasan, da. Pitanje je kakvo digitalno novinarstvo odgovara misiji javnog servisa.
"Digitalizacija nije samo tehničko pitanje — ona mijenja što se smatra važnom viješću, tko je novinar i što publika od nas očekuje. To je kulturna transformacija, a ne samo tehnološka."
Kako konkretno izgleda ta digitalna transformacija u HRT-ovoj redakciji?
Urednik: Nekoliko dimenzija. Prvo — tijek rada. Sada razmišljamo o vijesti ne samo kao o televizijskom prilogu, nego kao o priči koja živi na više platformi istovremeno. Isto istražujemo, isti razgovor s izvorom, ali onda to postaje i tekstualni članak na webu, i kraći video za Instagram Reels, i širi analitički komad. Novinari moraju misliti u formatima.
Drugo — brzina versus dubina. To je stvarna napetost. Digitalna publika želi odmah. Ali mi moramo paziti da brzina ne ide na štetu točnosti. Uveli smo proceduru koju zovemo "dva sata provjere" — za svaku vijest koja dolazi od jednog izvora, obavezno je minimalno dva sata verifikacije prije objave na digitalnim kanalima, bez obzira na pritisak konkurencije.
Financiranje ostaje kroničan problem za javne medije diljem Europe. Kako HRT stoji?
Urednik: Realno — bolje nego mnogi europski javni servisi, ali i dalje u situaciji gdje svaka veća investicija zahtijeva kompleksno opravdavanje. Model pretplate koji je uvela BBC, koji je uveo Netherlands Public Broadcasting — mi to nismo. Naš model je u osnovi kombinacija naknade za javni servis i prihoda od oglašavanja. To nas stavlja u nesretnu poziciju: moramo biti i privatna televizija u smislu privlačnosti oglašivačima i javni servis u smislu misije. Nije jednostavno.
Ključni podaci: HRT u brojevima (2024.)
1.2M
Jedinstvenih posjetitelja webu tjedno
68%
Publike koja prati HRT barem jednom tjedno
340M€
Godišnji proračun (kn ekvivalent 2,5 mlrd)
Kako gledate na ulogu AI-a u novinarstvu javnog servisa?
Urednik: S opreznim entuzijazmom. AI nam može pomoći s prepisivanjem transkripata, prvim sažimanjem dugih dokumenata, pretraživanjem arhiva. To su legitimni alati koji novinarima štede vrijeme da se posvete onome što jedino čovjek može — razgovoru, kontekstu, empatiji, procjeni izvora. Ali AI ne smije donositi uredničke odluke. Što je važno, zašto je to važno, kako to objasniti publici — to ostaje ljudska odgovornost.
Na kraju — što bi rekli mladim novinarima koji razmišljaju o karijeri u javnim medijima?
Urednik: Da je javni medij, unatoč svim nedostacima, još uvijek jedno od rijetkih mjesta gdje možete raditi ozbiljno istraživačko novinarstvo s resursima koji vam za to trebaju. Da nije savršeno — ali gdje jest? I da će novinari koji razumiju i digitalnu i klasičnu dimenziju posla biti najvrjedniji u ovoj industiji u nadolazećim godinama.