AI u novinarskoj praksi: Alati koji mijenjaju način istraživanja i verifikacije informacija

Kada je OpenAI 2022. godine objavio ChatGPT, reakcije u novinarskim redakcijama bile su podijeljene: jedni su vidjeli egzistencijalnu prijetnju, drugi revolucionarni alat, treći su ostali skeptični prema svemu. Dvije i pol godine kasnije, slika je postala jasnija — AI nije ni apokalipsa ni čarobni štapić. To je skup alata koji, kada se koristi odgovorno i uz kritičku procjenu, može značajno osnažiti novinarsku praksu.

Na temelju razgovora s više od trideset novinara i urednika iz hrvatskih i regionalnih redakcija te pregledom dostupnih istraživanja, donosi Ponder pregled stvarnog stanja AI integracije u modernom novinarstvu.

Koje kategorije AI alata novinari zaista koriste?

Važno je razlikovati između javnog diskursa o AI ("novinarstvo je mrtvo, ChatGPT piše vijesti") i stvarne prakse u redakcijama. Novinari koji aktivno koriste AI uglavnom ga primjenjuju u pet kategorija.

1. Transkribiranje i obrada audio-vizualnog materijala

Ovo je vjerojatno najuniverzalnije prihvaćena primjena AI u novinarstvu — alati poput Ottera, Whispera ili Descript-a dramatično smanjuju vrijeme potrebno za transkribiranje intervjua. Novinar koji bi sat vremena snimljenog razgovora pretvarao u tekst kroz dva do tri sata rada, sada dobiva isti rezultat u nekoliko minuta, uz potrebu za korekcijom pogrešaka (što je posebno naglašeno za transkribiranje na hrvatskom jeziku).

Markus Perić, novinar splitskog portala: "Nisam mislio da mi to može promijeniti posao. Svaki tjedan odradim pet do sedam intervjua. Transkribiranje je uzimalo enormno vremena. Sada to traje petnaest minuta umjesto tri sata — i mogu se fokusirati na ono što zaista jest moj posao."

2. Istraživanje i pretraživanje velikih skupova podataka

Podatkovni novinari su među prvima prepoznali potencijal AI alata za analizu velikih skupova podataka — proračunskih dokumenata, sudskih spisa, statističkih baza. Alati poput Claude-a ili Gemini-ja, kada im se pruži dobro strukturiran skup podataka, mogu identificirati anomalije, usporediti trendove i sugerirati liniju istraživanja na načine koji bi ručno tražili tjedne rada.

3. Provjera činjenica i detekcija dezinformacija

Ovo je jedno od najuzbudljivijih, ali i najdelikatnijih područja primjene. Alati kao što su ClaimBuster, Full Fact's automated fact-checking sustav ili alati koje razvijaju istraživačke grupe poput DROG-a mogu automatski identificirati provjerljive tvrdnje u tekstovima, usporediti ih s bazama verificiranih informacija i označiti sumnjive navode za uredničku provjeru.

Ključno ograničenje: AI fact-checking alati su pomoćni alati za trijaž, nikada zamjena za novinarsku verifikaciju. Mogu markirati potencijalne probleme, ali konačna procjena ostaje na educiranom i odgovornom novinaru.

4. Organizacija i sumarizacija istraživačkih materijala

Istraživačko novinarstvo često uključuje probijanje kroz stotine stranica dokumenata — sudskih spisa, korporativnih izvještaja, zakonodavnih materijala. AI alati za sumarizaciju i ekstrakciju ključnih informacija postali su standardni dio toolkit-a iskusnih istraživačkih novinara.

5. Prijevod i lokalizacija međunarodnih priča

Za manje redakcije s ograničenim jezičnim kapacitetima, AI prijevod — uz obaveznu provjeru stručnjaka za ciljni jezik — otvorio je pristup primarnim izvorima koji bi inače ostali nedostupni.

Gdje su granice? Novinarska etika u AI dobu

Uz sve prednosti, novinarska zajednica jasno identificira granice prihvatljive primjene AI u novinarskom radu. Europska federacija novinara (EFJ) 2024. objavila je set preporuka koje predstavljaju konsenzus struke.

• Transparentnost: Svaki sadržaj u čijoj su produkciji korišteni AI alati mora biti jasno označen za čitatelje
• Urednička odgovornost: Svaki objavljeni sadržaj prolazi uredničku provjeru živog novinara, bez iznimki
• Zabrana autonomnog izvještavanja: AI ne smije samostalno pisati vijesti bez explicite novinarsko-uredničke kontrole i verifikacije svakog tvrdnjeg elementa
• Zaštita izvora: Povjerljivi novinarski materijali nikada se ne smiju unositi u komercijalne AI sustave bez provjerene politike privatnosti
• Radnička prava: AI ne smije biti korišten kao instrument za smanjenje broja novinara ili degradaciju uvjeta rada

Hrvatska specifičnost: Gdje stojimo?

Hrvatska novinarska zajednica kasni za europskim prosjekom u formalnom usvajanju AI smjernica — samo četiri redakcije u RH imaju formalno usvojene interne politike o korištenju AI (prema istraživanju HND-a iz listopada 2024.). No, neformalna upotreba alata je široka i rastuća.

Poseban izazov za hrvatske redakcije je nedostatak kvalitetnih AI alata na hrvatskom jeziku — što otežava primjenu u uredničkim procesima koji zahtijevaju visoku jezičnu preciznost.

Zaključak: Alat za bolje novinarstvo, ne zamjena za njega

AI će, bez sumnje, transformirati novinarsku profesiju — ali ta transformacija ne mora biti destruktivna. Redakcije i novinari koji kritički i odgovorno integriraju AI alate u svoje procese, uz jasna etička pravila i transparentnost prema publici, mogu iz ove transformacije izaći jači i sposobniji za posao koji jedino oni mogu raditi: duboko razumijevanje javnog interesa, gradnju povjerenja s izvorima i publikom, i odgovornost za istinu.